1. Bum nisko
Čini se da je uzrok svim nesporazumima u vezi s visinom buma to što idealna visina ovisi o tome da li glisiramo ili samo plutamo zakvačeni u trapez. Ne postoji pozicija buma koja bi bila istovremeno dobra za oba slučaja. Ako glisiramo, stojimo daleko od pete jarbola, jarbol je nagnut unatrag, a bum bi trebao biti u visini prsa tako da ga možemo s lakoćom držati ispruženim rukama i da se možemo jednostavno zakvačiti i otkvačiti od trapeza. Kad uspravimo jarbol i stanemo uz njega, glava buma bi nam se trebala nalaziti u visini čela. Ako bum podesimo tako da ga je lagano držatii dok plutamo, pozicija tijela u glisiranju biti će slična onoj kad sjedimo na WC školjki, i brzo će nas zaboliti noge.

2. Pogrešna pozicija trapeza
lako je trapez u jedrenje na dasci uveden još prije dvadesetak godina, sve do danas je njegovo funkcioniranje za mnoge obavijeno velom tajne. Svako jedro ima točku u kojoj je njegovo hvatište sila, tj. mjesto gdje ga možemo pridržavati samo jednom rukom, a da i dalje stoji stabilno. To mjesto u vožnji lagano nađemo tako da približavamo ruke na bumu jednu drugoj sve dok se ne spoje, a da pritom jedro ostane stabilno. To mjesto možemo i označiti komadom samoljepljive trake ako baš treba, ali u svakom slučaju ta točka se mora nalaziti točno u sredini između mjesta gdje su dva kraja špagice od trapeza pričvršćeni na bum. Ako je trapez ispravno namješten, moguće je na nekoliko trenutaka ispustiti bum iz ruke, a da jedro zadrži svoj položaj. Više neće biti potrebno rukama grčevito gnječiti bum i praviti si krvave žuljeve koji su najbolji pokazatelj da nešto s trapezom nije u redu.

3. Predugi trapezi
Pravilo je jednostavno: Primiš bum rukom, a ispruženi trapez ti dosže maksimalno do Lakta - može biti i do 5 cm kraći. Razmak čvorova treba biti cca. 20 cm, tako da se nalaze između ruku na bumu. Sve druge kombinacije samo otežavaju život onima koji ih koriste.

4. Jedro nenategnuto
Jedra već odavno nisu samo krpe rastegnute pomoću 2 motke. Kod projektiranja jedra dizajner milimetarski točno određuje kako će biti raspoređen profil jedra, a osnovni preduvjet da jedro ima željeni oblik je ispravno natezanje i po jarbolu i po bumu. Moderna jedra imaju trbuh samo u donje dvije trećine, dok je vrh posve ravan i svrha mu je da omogući efikasnije funkcioniranje donjeg dijela. Pomanjkanje napetosti uzduž jarbola uzrokuje da i gornji dio jedra dobije trbuh, dok trbuh u doljnjem djelu jedra postaje predubok. U vožnji takvo jedro zabija nos daske u vodu, a vozača stalno dovodi u opasnost da bude katapultiran. Različitom napetošću jedra po bumu možemo jedro natrimati za različite jačine vjetra. Nenategnuta jedra prepoznaju se po tome što jako opterećuju zadnju ruku. U težim slučajevima čak je potrebno prednjom rukom gurati jedro od sebe. Vozeći takvo jedro po jakom vjetru imati ćemo osjećaj da prednja noga sama izlazi iz fusa. Prenategnuto jedro slabo "vuče" i teško mu je naći optimalan kut prema vjetru.
Već i površnim pregledom jedara na plaži vidi se da velika većina surfera vozi pogrešno natrimana jedra. Mnogi proizvođači uz jedro ne daju nikakve upute, a ako i daju malo ih tko čita. Za ispravno natezanje modernog jedra potrebna je velika količina sirove snage. Posao se može olakšati korištenjem nekakve ručice tipa "drška od metle", "kuka od trapeza" ili "komad potrganog buma" oko koje namotamo kraj konopa. Vrlo je važan položaj tijela pri natezanju jer se ne smije vući konop rukama i ledima, nego treba koristiti nogu da se jedro gurne od tijela pri čemu ruke trebaju biti ispružene, a leđa nagnuta prema natrag.

5. Premalo jedro
Ovo je jako rašireni problem među rekreativcima na Jadranu, i puno puta sam čuo da jedrenje sa jedrima većim od 6 m2 nije jedrenje i sl. Prosječni maestral koji tokom ljeta puše na srednjem Jadranu rijetko prelazi jačinu 4 Bf. Za prosječnog (muškog) surfera od 75 kg u takvim uvjetima jedro od 7.5 m2 je idealna veličina. Modemo slalom jedro takve veličine malim promjenama u trimu može pokriti sve uvjete od 3-6 Bf., a oni zakleti ljubitelji malih jedara u najvećem broju slučajeva počnu se utapati već na 5 Bf. Kako i ne bi, kad tako rijetko imaju priliku uopće izglisirati. Inače, ove godine na svjetskom prvenstu po vjetru 3-4 Bf. većina žena vozila je jedra od 9 m2, a one sa samo kvadrat manje žalile su se da im nema dosta vjetra.

6. Pogrešna perajica
Izbor optimalne perajice je tema koja duboko zalazi u područje filozofije, a što je najgore, teorija na ovom području svake godine doživljava korjenite promjene. Za lakšu orijentaciju može se tek reći da su dužina perajice i površina jedra u direktnoj vezi. Zanemarimo li wave i ekstremno dugačke course race perajice, za one koje najeći broj surfera kod nas koristi procjena je da je za jedro 7.5 m2 idealna perajica od 40 cm, za 6.5 m2 32 cm, a za 5.5 m2 30 cm. Ove vrijednosti mogu odstupati za +-2 cm ovisno o stilu vožnje, vrsti daske ili modelu perajice. Pojava spin outa može biti izazvana kako premalom, tako i prevelikom perajicom. Ostali uzroci spin outa kao oštećenja na prednjem rubu perajice, pogrešna tvrdoća ili greške u stilu vožnje ponovno nas vraćaju na područje filozofije i najbolje je da svatko sam pronađe svoju spasonosnu kombinaciju eksperimentirajući sa različitom opremom.

7. Neorginalni jarbol
Staro se jedro raspalo. Kako i ne bi kad mu je već 10 godina. Mogao bih kupiti novo. Ovaj novi ZX6 LTD koji vozi i petnaesterostruki sjetski prvak mi se baš sviđa, samo originalni jarbol košta više od jedra. Nema veze, jarbol sa starog jedra još izgleda sasvim dobro, a i dužina odgovara.
Kad bi netko kupio novi Ferrai, a na njega stavio kotače od starog fiće, svi bi mislili da se radi o nečijoj šali ili skrivenoj kameri, dok je priča sa starim jarbolom uobičajena u praksi. Postoje dobra i manje dobra jedra, jeftina i skupa jedra, ali jedno je sigurno: najbolje i najskuplje jedro s pogrešnim jarbolom ne vrijedi ništa više od najlošijeg i najjeftinijeg sa odgovarajućim jeftinim jarbolom. Dva jarbola različitih proizvođača mogu biti iste dužine, tvrdoće i postotka karbona, ali to su ipak posve različiti jarboli. Kako je već spomenuto u točki 4, današnja jedra su vrlo složene i precizne konstrukcije, i mogu funkcionirati ispravno samo na jarbolu onog tipa na kojem je razvijan njegov prototip, pri čemu bi nabrajanje svih razloga zašto je to tako zauzelo još jednu cijelu stranicu. S druge strane svi proizvođači jedara su se time osigurali da će kupac morati kupiti baš njihov jarbol. Ako je uz jedro preporučeno nekoliko jarbola, itekako ima smisla uzeti onaj najbolji, jer svi oni koji su probali osjećaj koji pruža jedro sa superlaganim karbonskim jarbolom ne žele više voziti ništa drugo.

8. Preveliki fusevi
Na pitanje "koji je najvažniji dio windsurf opreme" Robby Naish je kao iz topa odgovorio: fusevi. Mnogi tome ne pridaju tako veliki značaj i postave ih od oka, a poslije se priviknu na njih kakvi god bili. Ako jednog dana slome nogu ili gadno izvrnu zglob ili koljeno sigumo je da su fusevi bili preveliki i da im je stopalo unutra upalo do zgloba. lako maleni Vidar Jensen vrti dvostruke loopinge u fusevima u koje stanu dva moja stopala (br. 46) i još ostane mjesta, za nas obične smrtnike dovoljno je da nam samo prsti izvire na drugu stranu.

9. "Asimetrično" jedrenje
"Meni bolje ide u jednu stranu, kad vozim u drugu ništa mi nije u redu". Ova je izjava karakteristična za one koji jedre na mjestima gdje vjetar puše na plažu bočno. Trik je u tome da kad voziš od obale nesvjesno, biraš idealni smjer kretanja, a kad se okreneš i pokšaš se vratiti na obalu, gadaš onu točku na obali sa koje si krenuo, a ta je najčešće malo previše u vjetar od one do koje bi nam najviše odgovaralo jedriti. Ponekad je kriv i pomalo različit smjer vjetra i valova.